-
-
-
- Wonnoo ɗoo ko noorwa e cukalel .
- Ba mawni .
- Ba ƴeeŋi maayo , ba ari e weendu sukkundu leɗɗe haba nyaama cide e booti .
- Yehi haa ceeɗu naati , weendu fuɗɗii horde , colli mbaɗti sikaade laaci mabba .
- Boyiiji mbaɗti ƴakkude laaci mabba .
- Noorwa yii cukalel , ba wii :
- « Cukalel , ar nawam maayo , mi hokku-maa ko giƴa teettataa ma » .
- Cukalel wii :
- « Holno nawirtu-maa-mi , aɗa foti no laana nii » ?
- Noorwa wii :
- « A ɓolan baaji , laaci am kii e hoore am ndee , kaɓɓondiraa ɗum dow , mi ɗehoo , coraa , ndoondoɗaa mi , nawaa mi maayo » .
- Cukalel ɓoli baaji , haɓɓi hoore ndee e laaci kii e koyɗe ɗee , noorwa tumpilii , ba ɗehii , cukalel sori les mabba , roondii ba , faari ba maayo .
- Cukalel yettii maayo .
- Ngel wii :
- « Miin dey mi waawaa ndiyam , munyo mi rooto-maa ɗoo » .
- Noorwa wii :
- « So a rootimaama mi ɗoo , mi waawaa yettaade ndiyam » .
- Cukalel juuwi haa ndiyam ari ɗum e koppi .
- Ngel wii :
- « Mi rooto-maa ɗoo » .
- Noorwa wii :
- « So a rootimaama mi ɗoo , mi sinkan .
- Nawam yeeso » .
- Cukalel nawi ba haa ndiyam heɓi ɗum e becce .
- Noorwa wii :
- « Rooto mi ɗoo » .
- Cukalel rootii ba .
- Noorwa wii :
- « Haɓɓitam » .
- Cukalel haɓɓiti noorwa , ƴeɓti baaji ɗii werlii dow .
- Noorwa yinii , yehi too e fonngo maayo , yehi gaa e fonngo maayo .
- Ba arti e cukalel , ba wii :
- « Jooni njiɗmi ko nyaamde ma » .
- Cukalel wii :
- « Ndaw ko haawnii !
- Ndeen dey tawan moƴƴere yoɓetee ko bonde » !
- Noorwa wii :
- « Moƴƴere kay yoɓetee tan ko bonde » !
- Ba wii :
- « Ɗuum ne , so miɗa nyaam-maa , ma mi seedna kulle tati ceedtoo nyamaande moƴƴere ko bonde yoɓetee .
- Ndee , mi nyaam-maa » !
- Cukalel wii :
- « Seednu Alla tan » .
- Noorwa wii :
- « Alaa .
- Nyande fof , Alla ina yiya geɗe keewɗe , kono o haɗataa » .
- Cukalel wii :
- Eeyii , no njiɗɗaa fof waɗ » !
- Haa mbabba ari .
- Noorwa wii :
- « Mbabba , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
- Mbabba wii :
- « Nyamaande moƴƴere kay ko bonde tan yoɓetee !
- Jooni-jooni ngummiimi dimngal , kono hay so mi duuftii heen sammeere , tan ko sawru piyeteemi » !
- Noorwa wii :
- « A nanii ko oo seede wii ?
- Go’o » .
- Rawaandu ari .
- Noorwa wii :
- « Rawaandu , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
- Rawaandu wii :
- « Nyamaande moƴƴere kay ko bonde yoɓetee !
- Jooni-jooni ngummiimi raddo , mbarmi lella , kono ko ƴiyal ndokketeemi .
- Ɗuum ne , so mi yaawii hunuko , tan ko ɓannde piyeteemi » .
- Noorwa wii :
- « A nanii seedeeji ɗiɗi kaalii , nyamaande moƴƴere ko bonde yoɓetee ?
- Ina heddii seede gooto , so haalii mi nyaam-maa » .
- Bojel ari .
- Noorwa wii :
- « Bojel , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
- Bojel wii :
- « Ina yoɓee moƴƴere , ina yoɓee bonde …
- Ko ɗuum woni » ?
- Noorwa wii :
- « Cukalel , haal » .
- Cukalel wii :
- « Miin , mi tawnoo noorwa e nder weendu , colli e booyiiji fof ina cikoo laaci mum .
- Noorwa wii yo mi wallu ɗum , mi roondoo ɗum , mi nawa ɗum maayo , hokka mi ko giƴam teettataa kam .
- Jooni mi addii ba e maayo , ba wii haba nyaama mi » .
- Bojel wii :
- « Noorwa , ko noon » ?
- Noorwa wii :
- « Ko noon » .
- Bojel wii :
- « Ko ngel cukalel fenata !
- Ngal nooral , aɗa waawi roondaade ɗum » ?
- Noorwa wii :
- « Omo waawi kay , wanaa ko kanko addi mi ɗoo » ?
- Bojel wii :
- « Ɗum , mi seedtotaako ɗum , ngati ɗum ko fenaande :
- ngel cukalel waawaa roondaade ma .
- Taw goonga , mbaɗtee no woorunoo » .
- Noorwa ƴeeŋi .
- Cukalel ɓoli baaji , haɓɓi hunuko koo e laaci kii .
- Bojel walli ngel haɓɓude .
- Noorwa tumpilii , laaci kii e hoore ndee e takke ɗee , ɓe kaɓɓi haa tiiɗi .
- Noorwa ɗehii .
- Cukalel sori les noorwa .
- Bojel wii :
- « Ko nii woorunoo » ?
- Noorwa wii :
- « Aaha » .
- Cukalel wii :
- « Aaha » .
- Bojel wii :
- « Cukalel , mate baaba maa nyaamataa noorwa » ?
- Cukalel wii :
- « Ina nyaama kay » !
- Bojel wii :
- « Nawan baaba maa » .
- Cukalel faari galle mum’en .
- Noorwa wii :
- « A’ahaa !
- …
- A’ahaa !
- » …
- Gilaa ndeen , so noorwa roondaama , wiyata ko :
- « A’ahaa !
- …
- A’ahaa !
- » …
-
-