Noorwa e cukalel – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo ko noorwa e cukalel .
        • Ba mawni .
        • Ba ƴeeŋi maayo , ba ari e weendu sukkundu leɗɗe haba nyaama cide e booti .
        • Yehi haa ceeɗu naati , weendu fuɗɗii horde , colli mbaɗti sikaade laaci mabba .
        • Boyiiji mbaɗti ƴakkude laaci mabba .
        • Noorwa yii cukalel , ba wii :
        • « Cukalel , ar nawam maayo , mi hokku-maa ko giƴa teettataa ma » .
        • Cukalel wii :
        • « Holno nawirtu-maa-mi , aɗa foti no laana nii » ?
        • Noorwa wii :
        • « A ɓolan baaji , laaci am kii e hoore am ndee , kaɓɓondiraa ɗum dow , mi ɗehoo , coraa , ndoondoɗaa mi , nawaa mi maayo » .
        • Cukalel ɓoli baaji , haɓɓi hoore ndee e laaci kii e koyɗe ɗee , noorwa tumpilii , ba ɗehii , cukalel sori les mabba , roondii ba , faari ba maayo .
        • Cukalel yettii maayo .
        • Ngel wii :
        • « Miin dey mi waawaa ndiyam , munyo mi rooto-maa ɗoo » .
        • Noorwa wii :
        • « So a rootimaama mi ɗoo , mi waawaa yettaade ndiyam » .
        • Cukalel juuwi haa ndiyam ari ɗum e koppi .
        • Ngel wii :
        • « Mi rooto-maa ɗoo » .
        • Noorwa wii :
        • « So a rootimaama mi ɗoo , mi sinkan .
        • Nawam yeeso » .
        • Cukalel nawi ba haa ndiyam heɓi ɗum e becce .
        • Noorwa wii :
        • « Rooto mi ɗoo » .
        • Cukalel rootii ba .
        • Noorwa wii :
        • « Haɓɓitam » .
        • Cukalel haɓɓiti noorwa , ƴeɓti baaji ɗii werlii dow .
        • Noorwa yinii , yehi too e fonngo maayo , yehi gaa e fonngo maayo .
        • Ba arti e cukalel , ba wii :
        • « Jooni njiɗmi ko nyaamde ma » .
        • Cukalel wii :
        • « Ndaw ko haawnii !
        • Ndeen dey tawan moƴƴere yoɓetee ko bonde » !
        • Noorwa wii :
        • « Moƴƴere kay yoɓetee tan ko bonde » !
        • Ba wii :
        • « Ɗuum ne , so miɗa nyaam-maa , ma mi seedna kulle tati ceedtoo nyamaande moƴƴere ko bonde yoɓetee .
        • Ndee , mi nyaam-maa » !
        • Cukalel wii :
        • « Seednu Alla tan » .
        • Noorwa wii :
        • « Alaa .
        • Nyande fof , Alla ina yiya geɗe keewɗe , kono o haɗataa » .
        • Cukalel wii :
        • Eeyii , no njiɗɗaa fof waɗ » !
        • Haa mbabba ari .
        • Noorwa wii :
        • « Mbabba , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
        • Mbabba wii :
        • « Nyamaande moƴƴere kay ko bonde tan yoɓetee !
        • Jooni-jooni ngummiimi dimngal , kono hay so mi duuftii heen sammeere , tan ko sawru piyeteemi » !
        • Noorwa wii :
        • « A nanii ko oo seede wii ?
        • Go’o » .
        • Rawaandu ari .
        • Noorwa wii :
        • « Rawaandu , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
        • Rawaandu wii :
        • « Nyamaande moƴƴere kay ko bonde yoɓetee !
        • Jooni-jooni ngummiimi raddo , mbarmi lella , kono ko ƴiyal ndokketeemi .
        • Ɗuum ne , so mi yaawii hunuko , tan ko ɓannde piyeteemi » .
        • Noorwa wii :
        • « A nanii seedeeji ɗiɗi kaalii , nyamaande moƴƴere ko bonde yoɓetee ?
        • Ina heddii seede gooto , so haalii mi nyaam-maa » .
        • Bojel ari .
        • Noorwa wii :
        • « Bojel , holko nyamaande moƴƴere yoɓetee » ?
        • Bojel wii :
        • « Ina yoɓee moƴƴere , ina yoɓee bonde …
        • Ko ɗuum woni » ?
        • Noorwa wii :
        • « Cukalel , haal » .
        • Cukalel wii :
        • « Miin , mi tawnoo noorwa e nder weendu , colli e booyiiji fof ina cikoo laaci mum .
        • Noorwa wii yo mi wallu ɗum , mi roondoo ɗum , mi nawa ɗum maayo , hokka mi ko giƴam teettataa kam .
        • Jooni mi addii ba e maayo , ba wii haba nyaama mi » .
        • Bojel wii :
        • « Noorwa , ko noon » ?
        • Noorwa wii :
        • « Ko noon » .
        • Bojel wii :
        • « Ko ngel cukalel fenata !
        • Ngal nooral , aɗa waawi roondaade ɗum » ?
        • Noorwa wii :
        • « Omo waawi kay , wanaa ko kanko addi mi ɗoo » ?
        • Bojel wii :
        • « Ɗum , mi seedtotaako ɗum , ngati ɗum ko fenaande :
        • ngel cukalel waawaa roondaade ma .
        • Taw goonga , mbaɗtee no woorunoo » .
        • Noorwa ƴeeŋi .
        • Cukalel ɓoli baaji , haɓɓi hunuko koo e laaci kii .
        • Bojel walli ngel haɓɓude .
        • Noorwa tumpilii , laaci kii e hoore ndee e takke ɗee , ɓe kaɓɓi haa tiiɗi .
        • Noorwa ɗehii .
        • Cukalel sori les noorwa .
        • Bojel wii :
        • « Ko nii woorunoo » ?
        • Noorwa wii :
        • « Aaha » .
        • Cukalel wii :
        • « Aaha » .
        • Bojel wii :
        • « Cukalel , mate baaba maa nyaamataa noorwa » ?
        • Cukalel wii :
        • « Ina nyaama kay » !
        • Bojel wii :
        • « Nawan baaba maa » .
        • Cukalel faari galle mum’en .
        • Noorwa wii :
        • « A’ahaa !
        • A’ahaa !
        • » …
        • Gilaa ndeen , so noorwa roondaama , wiyata ko :
        • « A’ahaa !
        • A’ahaa !
        • » …

Fowru e fayannde teewu e mbaroodi ɓesndi – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo ko fowru .
        • Handu yaha ha ndu tawi fayannde teewu ene jooɗii .
        • Ndu huufi fayannde ndee .
        • Ndu hooynii dow , ndu yii naange .
        • Ndu wii naange ngee :
        • « A nyaamataa heen dey » .
        • Ndu wii :
        • « Nyaamanmi fayannde teewu ndee , ko to a yiyataa kam » .
        • Ndu roondii fayannde ndee .
        • Ndu ari e lekki cukkuki .
        • Ndu hooynii dow , ndu yii sereendu naange .
        • Ndu wii :
        • « Ɗoo , hange yiya mi …
        • Ma mi yah ɗo a yiyataa kam » .
        • Ndu ɓenni , ha ndu ari e guumi cukkuki .
        • Ndu rootii fayannde ndee .
        • Ndu hooynii dow , ndu yiyaani naange .
        • Ndu wii :
        • « Ɗoo dey , nge yiyataa kam …
        • Aɗa futtini gital maa tan , ɗo njaami fof , ndewaa e am !
        • Ko a tenkoowo no feewi .
        • A nyaamataa heen dey » !
        • Ndeke mbaroodi ɓesndi ene nder guumi hee .
        • Yontere , yaltaani , nyaamaani .
        • Ene fadi haa ɓikkon mum ngutta , yalta raddoya .
        • Ndu hippiti fayannde ndee tan , haa gite mayru e gite mayri mbaɗdi renku !
        • Ndu wii :
        • « Yumpaany Mbaroodi , miin kay , mi nanno a ɓesnii , ngaddan-maa-mi fayannde teewu » .
        • Mbaroodi wii :
        • « Joƴƴin ɗoon , yah .
        • A jaaraama » !
        • Tan ɓoosaaji mbaroodi njiimi e fayannde ene nyaama kette teewu , ene pijira .
        • Fowru darii ene morsindoo , suusaa haalde , suusaa haɗde .
        • Mbaroodi wii :
        • « Fowru , ko padɗaa » ?
        • Fowru wii :
        • « Hay batte , Yumpaany Mbaroodi , mi yehii » .
        • Fowru ene yaha , ene saɓɓitoo .

Mbaroodi e Fowru e Rawaandu – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo , ko mbaroodi e fowru e rawaandu .
        • Ɓe ndenndi ngaari e mbeewa e bortel .
        • Mbaroodi wii :
        • « Rawaandu , haadi ko aan woni cukalel , feccan en » .
        • Rawaandu wii :
        • « Ɗum kay feccii hoore mum :
        • haadi ko aan woni mawɗo , naw ngaari ndii , Fowru nawa mbeewa baa , miin , mi nawa bortel ngel » .
        • Ndeke mbaroodi welaaka ɗuum :
        • woni e mum , ko nawde fof .
        • Tan mbaroodi fiyi takkere mum e reedu rawaandu :
        • tetekki rawaandu njalti .
        • Rawaandu maayi siinyi nyiiƴe !
        • Mbaroodi wii :
        • « Fowru , feccan en » .
        • Fowru huli , ndu wii :
        • « Ɗum kay feccii hoore mum :
        • a hiirtoto ngaari ndii , kasitoɗaa mbeewa baa , ngottoɗaa bortel ngel » .
        • Mbaroodi jali wii :
        • « Holmo janngin-maa ndee ɗoo feccere » ?
        • Fowru wii :
        • « Janngini mi ndee ɗoo feccere , ko siinydu nyiiƴe nduu » !

Fowru e Bojel e Mbaroodi – segmentation forte

 

Le texte

Wonnoo ɗoo ko fowru e bojel e mbaroodi.

Ɓe mbii : « Ngaree njehen raddo. » Ɓe njehi, ɓe mbari lella e kooba e wilwilnde. Ɓe mbii : « Peccen. » Fowru wii : « Kaawu Mbaroodi, moni e men fof, ko hokkaa hoto yaw. » Mbaroodi wii : « Kala jawɗo, ko mi baroowo ɗum ! »

Ndu sastii wilwilnde ndee, handu jogori rokkude bojel. Tan bojel wii : « Tappi ! Hee Kaawu Mbaroodi, Kaawu Fowru ƴeɓtii geɗal mum ! » Ngel wii : « Kaawu Mbaroodi, naw kooba baa, miin mi nawa lella baa. »

Bojel woni e juɗde lella mum. Mbaroodi woni e juɗde kooba mum. Haɓe mbaɗa sunununuu !… sanananaa !… Fowru woni e ɓiinyde, e ŋormaade. Bojel wii : « Hii jam, Kaawu Fowru, aan kam a yaw ne ? »

Fowru heɓɓitii wii : « Hii, ko yawi e ɗum ɓiɗɗum soolde, ko alaa teewu, alaa ƴiiƴam ? »

 

Le découpage automatique

        • Wonnoo ɗoo ko fowru e bojel e mbaroodi .
        • Ɓe mbii :
        • « Ngaree njehen raddo » .
        • Ɓe njehi , ɓe mbari lella e kooba e wilwilnde .
        • Ɓe mbii :
        • « Peccen » .
        • Fowru wii :
        • « Kaawu Mbaroodi , moni e men fof , ko hokkaa hoto yaw » .
        • Mbaroodi wii :
        • « Kala jawɗo , ko mi baroowo ɗum » !
        • Ndu sastii wilwilnde ndee , handu jogori rokkude bojel .
        • Tan bojel wii :
        • « Tappi !
        • Hee Kaawu Mbaroodi , Kaawu Fowru ƴeɓtii geɗal mum » !
        • Ngel wii :
        • « Kaawu Mbaroodi , naw kooba baa , miin mi nawa lella baa » .
        • Bojel woni e juɗde lella mum .
        • Mbaroodi woni e juɗde kooba mum .
        • Haɓe mbaɗa sunununuu !… sanananaa !…  (intervention manuelle)
        • Fowru woni e ɓiinyde , e ŋormaade .
        • Bojel wii :
        • « Hii jam , Kaawu Fowru , aan kam a yaw ne » ?
        • Fowru heɓɓitii wii :
        • « Hii , ko yawi e ɗum ɓiɗɗum soolde , ko alaa teewu , alaa ƴiiƴam » ?

Fowru e Mbaroodi e ɓikkon mum – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo ko fowru .
        • Ndu sumi ladde fof .
        • Ndu wii :
        • « Ndee ladde sukkunde , hay batte yiyetaake heen !
        • Miin sumi nde » .
        • Ndu wii :
        • « Ladde sukka tan , a danyataa hay ko nyaamɗaa ?
        • Kulle fof coorniima heen .
        • Huunde wontaa soorno ɗoo tawa mi yiyaani » .
        • Ndeka cumu nguu sumii ɓikkon mbaroodi haa koonyi .
        • Ndu tawi mbaroodi ina jiimi e ɓikkon mum , ina hawsa .
        • Ndu wii :
        • « Kaawu Mbaroodi , miin sumi ladde ndee fof , kulle fof tan coornoo e ladde , hay huunde a yiyataa !
        • Miin sumi ndee ladde reedaande .
        • Nyawu , jooni dey ko felti ɗoo fof , mi yiyan ɗum » !
        • Mbaroodi wii :
        • « Aan kay , ko cumu maa nguu sumi cukalon am kon » !
        • Fowru ndaari leydi , tan yii ɓikkon mbaroodi ina kooyni takke , ina koonyi .
        • Fowru wii :
        • « Alaa , Kaawu Mbaroodi , a yiyii , cumu am nguu , nde faandii ɗoo , tan ngu waɗi keel , ngu faati too .
        • Cumu am nguu yettaaki gaay .
        • Wonaa miin » !
        • Mbaroodi wii :
        • « Hannde ko mi baroowo ma tan .
        • Aan kuɗaaɗo oo , a anndaa ko dunndu suuɗi mbaroodi , mbaroodi suuɗi dunndu , ko dunndu suuɗi enen fof » ?
        • Fowru dogi ronki yiide dunndu ɗo suuɗii .
        • Wonnoo ɗoo ko fowru .
        • Ndu sumi ladde fof .
        • Ndu wii :
        • « Ndee ladde sukkunde , hay batte yiyetaake heen !
        • Miin sumi nde » .
        • Ndu wii :
        • « Ladde sukka tan , a danyataa hay ko nyaamɗaa ?
        • Kulle fof coorniima heen .
        • Huunde wontaa soorno ɗoo tawa mi yiyaani » .
        • Ndeka cumu nguu sumii ɓikkon mbaroodi haa koonyi .
        • Ndu tawi mbaroodi ina jiimi e ɓikkon mum , ina hawsa .
        • Ndu wii :
        • « Kaawu Mbaroodi , miin sumi ladde ndee fof , kulle fof tan coornoo e ladde , hay huunde a yiyataa !
        • Miin sumi ndee ladde reedaande .
        • Nyawu , jooni dey ko felti ɗoo fof , mi yiyan ɗum » !
        • Mbaroodi wii :
        • « Aan kay , ko cumu maa nguu sumi cukalon am kon » !
        • Fowru ndaari leydi , tan yii ɓikkon mbaroodi ina kooyni takke , ina koonyi .
        • Fowru wii :
        • « Alaa , Kaawu Mbaroodi , a yiyii , cumu am nguu , nde faandii ɗoo , tan ngu waɗi keel , ngu faati too .
        • Cumu am nguu yettaaki gaay .
        • Wonaa miin » !
        • Mbaroodi wii :
        • « Hannde ko mi baroowo ma tan .
        • Aan kuɗaaɗo oo , a anndaa ko dunndu suuɗi mbaroodi , mbaroodi suuɗi dunndu , ko dunndu suuɗi enen fof » ?
        • Fowru dogi ronki yiide dunndu ɗo suuɗii .
        • Mbaroodi aafi fowru …

Ɗanngal Aali – segmentation fine

 

        • Wonnoo ɗoo ko Aali .
        • Aali resi debbo .
        • Ɓe ngondi lebbi jeegom .
        • Debbo oo ɓami reedu .
        • Aali ɗannii .
        • Debbo oo jibini caggal makko ɓiɗɗo gorko .
        • Ɓiɗɗo oo mawni haa danyi duuɓi sappo e jeeɗiɗi ,
        • Aali artaani .
        • Aali woni ladde duuɓi noogas e lebbi ,
        • hay batte danyaani .
        • Aali tampii ,
        • o yiɗii hootde ,
        • kono hay ko o hootiri o alaa .
        • Omo jogii menkelde kaŋŋe dimo wootere .
        • O yehi to Ceerno ,
        • yoo ƴeewan mo ,
        • laawol makko ngol sattirii mo .
        • Ceerno wii :
        • ” Hoore kuɗol am ko menkelde kaŋŋe dimo ” .
        • Aali wii :
        • ” Ceerno ,
        • mate aɗa anndi ko menkelde ndee wootere njogiimi ” ?
        • Ceerno wii :
        • ” Mi anndaa .
        • Kono miin ,
        • hoore kuɗol am ko menkelde kaŋŋe naamnotoomi .
        • So henanaaki ma ,
        • yah .
        • Aali miijii haa juuti ,
        • itti menkelde hokki Ceerno .
        • O wii :
        • ” Mi nannga e Alla ” .
        • Ceerno wii :
        • ” Ko daaɗe tati tottan-maa-mi njahaa .
        • Ceerno wii :
        • ” Go’o ,
        • wata yah e laawol ngol a anndaa ;
        • ɗiɗi ,
        • kala to jamma taw-maa ,
        • waal ɗooran ;
        • tati ,
        • kala ko neɗɗo waɗ-maa ,
        • muny ” .
        • Aali wii :
        • ” Ceerno ,
        • miin mi wi’ii ma yo a nyawndam ,
        • kaalataa ko ɗii haalaaji ” ?
        • Ceerno wii :
        • ” Ko ɗum tottu-maa-mi ,
        • so henanaaki ma ,
        • ndaa menkelde maa ” .
        • Aali wii :
        • ” Naw ,
        • mi nanngii e Alla .
        • Wallam e faandu ,
        • mi yeloroo ” .
        • Ceerno totti mo faandu .
        • Aali wii :
        • ” Jooni kay ,
        • mi yahan tan miɗa yeloo ha nde njettiimi wuro amen kala ” .
        • Aali nanngi laawol omo yaa ,
        • ha o hawri e sagataaɓe ɗiɗo ina ndimndi bamɗi tati kaŋŋe dimo
        • .
        • Ɓeen mbii mo :
        • ” Hee gorko ,
        • ar rewan min heen mbabba ,
        • so en njettiima ,
        • min tottu-maa nifgaaji tati kaŋŋe ” .
        • Aali jaɓi ,
        • rewani ɓe heen mbabba .
        • Nde naange muti ,
        • hakkille makko ari e ko Ceerno wiinoo mo koo :
        • ” Kala ɗo jamma taw-maa ,
        • waal ɗoon ” .
        • Aali wii joom-bamɗi’en :
        • ” Jamma dey arii .
        • En mbaalataa ɗoo haa subaka ndawen ?
        • Yitere dey yi’ataa :
        • ko Aduna leeri ” .
        • Ɓeen mbii :
        • ” Mate ko a kaangaaɗo ?
        • Hamin ndimndi bamɗi tati kaŋŋe ,
        • mbi’aa yo min mbaal e ladde ” ?
        • O wii :
        • ” Ɗum noon ,
        • nawee bamɗi mon ,
        • miin ko ɗoo mbaalanmi ” .
        • Ndeen joom-bamɗi’en njehii e jammaagu hee ,
        • gooto e maɓɓe yaɓɓi mboddi ,
        • mboddi soppi ɗum ,
        • maayi .
        • Aali fini subaka ƴeɓti faandu mum rewi e laawol haa tawi heen
        • gooto ina maayi ,
        • hunuko mum ina waɗi nguufa .
        • Aali wii :
        • ” Subahaana Allaah ,
        • kooni ko miin malaa !
        • Ndanyeerum ,
        • kiseerum !
        • Mbaaseerum ,
        • kiseerum ” !
        • Hay so mi danyii nifgaaji tati kaŋŋe ,
        • so mi maayii ,
        • ko nafata mi ” ?
        • O ɓenni ha o tawi keddiiɗo oo ina waɗda e bamɗi tati .
        • Oon wii :
        • ” Hee gorko !
        • Tinno wallam ,
        • sehil am oo ,
        • mboddi soppii ɗum maayii .
        • Wallam ,
        • mi hokku-maa heen mbabba ” .
        • Aali wii :
        • ” Alaa .
        • Ko kaaldunoɗen gila sehil maa oo ina wuuri koo tan ndokkataa
        • mi ” .
        • Oon wii :
        • ” Eey ” .
        • Ɓe coggi bamɗi ha ɓe ngari e maayo .
        • Aali ardii juuwi haa ndiyam ari ɗum e koppi ,
        • miijo mum ari e ko Ceerno wiinoo koo :
        • ” Hoto a yah e laawol ngol a anndaa ” .
        • Aali wii :
        • ” Joom bamɗi ,
        • miin dey mi anndaa ngol laawol ,
        • mi ardo­taako ” .
        • Joom bamɗi oo wii :
        • ” Ɗum noon ,
        • miin mi ardoo .
        • Aan ko a kulɗo reedu ,
        • hay batte sonngataa ma ɗoo .
        • Yimɓe fof ,
        • ko ɗoo njuuwata ,
        • aan mbi’aa a anndaa laawol !
        • ” …
        • Joom bamɗi oo ardii ,
        • juuwii seeɗa ,
        • tan muti !
        • Aali woni e memmbaade mo e nder maayo hee .
        • Tan neɗɗo ina wonnoo dow ,
        • wii :
        • ” Hee mon ,
        • hoto ndewee ɗoon ,
        • ko luggere ” !
        • Oon wii :
        • ” Holto mo ngonndunoɗaa oo woni ” ?
        • Aali wii :
        • ” O mutii ” .
        • Oon wii :
        • ” O yooliima .
        • Ɗoo kala jooliiɗo ɗoo wontaa yiite !
        • Rutto ” .
        • Aali yiilti bamɗi ƴeeŋi .
        • Aali ruttii .
        • Oon holli mo laawol ,
        • oon wii :
        • ” A yii ɗeya peŋɗe ” ?
        • Rew e majje ” .
        • Aali rewi heen haa ƴeeŋi .
        • Aali heddoriima bamɗi tati kaŋŋe dimo .
        • Aali faati wuro mum’en .
        • Aali yettii taw jamma jenngii .
        • Ɓiyiiko mo o accunoo e reedu oo ,
        • tawi mawnii ,
        • wonii sagata timmuɗo .
        • Kanyum remanta yummum ko nyaami …
        • Aali ari e wuro hee taw jenngii .
        • O yettii galle maɓɓe ,
        • o faltiri palal ngal seese ,
        • o udditi udumere ndee seese ,
        • o rimnditi bamɗi ɗii ,
        • o ɓaari dimle ɗee ,
        • o humi bamɗi ɗii ,
        • o naati suudu nduu ,
        • o tawi ɓiɗɗo oo ina wetti e bannge e suudu hee ,
        • ina lelii ,
        • yummo oo ina lelii dow ndaɗɗudi na ɗaanii .
        • Aali darii ,
        • ndaari haa ɓooyi .
        • O wii e ɓernde makko :
        • ” Miin dey ,
        • ko ɗum haɗi mi danyde ladde !
        • Oo debbo kay ,
        • so gorko resii ɗum ,
        • resani ko sagataaɓe ,
        • haadi sagata garɗo fof ,
        • ko ɗoo waalata !
        • ” …
        • Aali ƴeɓti silaama mum ina jogori soppude ɓiɗɗo oo ,
        • tan miijo makko ari e ko Ceerno wiinoo koo :
        • ” Kala ko neɗɗo waɗ-maa ,
        • wallitoro munyal ” .
        • Tan o joƴƴini silaama kaa ,
        • o yalti suudu nduu ,
        • o darii hakkunde galle ,
        • o wii debbo oo :
        • ” Jeyni ” ?
        • Tan ɓiɗɗo oo nani sawtuwol gorko ,
        • fini wii :
        • ” Neene ,
        • nooto ,
        • won gorko nodduɗo ma ” .
        • Debbo oo wii :
        • ” Ko baaba maa .
        • Hikka waɗi duuɓi noogas e ɗiɗi hay gorko gooto suusaa
        • noddude mi jamma ” .
        • Aali ina heɗii konngol ngol .
        • Tan ɓe ngummii ,
        • Jeyni wii :
        • ” Haayoo ,
        • Baamum Aamadu am ” !
        • Aamadu wii :
        • ” Haayoo ,
        • Baabooyi am ” !
        • Ɓe njaɓɓondiri .
        • Kamɓe tato fof ,
        • gite maɓɓe mberlii gonɗi .
        • Ɓe mbeltii sanne .

Ɗanngal Aali – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo ko Aali .
        • Aali resi debbo .
        • Ɓe ngondi lebbi jeegom .
        • Debbo oo ɓami reedu .
        • Aali ɗannii .
        • Debbo oo jibini caggal makko ɓiɗɗo gorko .
        • Ɓiɗɗo oo mawni haa danyi duuɓi sappo e jeeɗiɗi , Aali artaani .
        • Aali woni ladde duuɓi noogas e lebbi , hay batte danyaani .
        • Aali tampii , o yiɗii hootde , kono hay ko o hootiri o alaa .
        • Omo jogii menkelde kaŋŋe dimo wootere .
        • O yehi to Ceerno , yoo ƴeewan mo , laawol makko ngol sattirii mo .
        • Ceerno wii :
        • « Hoore kuɗol am ko menkelde kaŋŋe dimo » .
        • Aali wii :
        • « Ceerno , mate aɗa anndi ko menkelde ndee wootere njogiimi » ?
        • Ceerno wii :
        • « Mi anndaa .
        • Kono miin , hoore kuɗol am ko menkelde kaŋŋe naamnotoomi .
        • So henanaaki ma , yah .
        • Aali miijii haa juuti , itti menkelde hokki Ceerno .
        • O wii :
        • « Mi nannga e Alla » .
        • Ceerno wii :
        • « Ko daaɗe tati tottan-maa-mi njahaa .
        • Ceerno wii :
        • « Go’o , wata yah e laawol ngol a anndaa ;
        • ɗiɗi , kala to jamma taw-maa , waal ɗooran ;
        • tati , kala ko neɗɗo waɗ-maa , muny » .
        • Aali wii :
        • « Ceerno , miin mi wi’ii ma yo a nyawndam , kaalataa ko ɗii haalaaji » ?
        • Ceerno wii :
        • « Ko ɗum tottu-maa-mi , so henanaaki ma , ndaa menkelde maa » .
        • Aali wii :
        • « Naw , mi nanngii e Alla .
        • Wallam e faandu , mi yeloroo » .
        • Ceerno totti mo faandu .
        • Aali wii :
        • « Jooni kay , mi yahan tan miɗa yeloo ha nde njettiimi wuro amen kala » .
        • Aali nanngi laawol omo yaa , ha o hawri e sagataaɓe ɗiɗo ina ndimndi bamɗi tati kaŋŋe dimo .
        • Ɓeen mbii mo :
        • « Hee gorko , ar rewan min heen mbabba , so en njettiima , min tottu-maa nifgaaji tati kaŋŋe » .
        • Aali jaɓi , rewani ɓe heen mbabba .
        • Nde naange muti , hakkille makko ari e ko Ceerno wiinoo mo koo :
        • « Kala ɗo jamma taw-maa , waal ɗoon » .
        • Aali wii joom-bamɗi’en :
        • « Jamma dey arii .
        • En mbaalataa ɗoo haa subaka ndawen ?
        • Yitere dey yi’ataa :
        • ko Aduna leeri » .
        • Ɓeen mbii :
        • « Mate ko a kaangaaɗo ?
        • Hamin ndimndi bamɗi tati kaŋŋe , mbi’aa yo min mbaal e ladde » ?
        • O wii :
        • « Ɗum noon , nawee bamɗi mon , miin ko ɗoo mbaalanmi » .
        • Ndeen joom-bamɗi’en njehii e jammaagu hee , gooto e maɓɓe yaɓɓi mboddi , mboddi soppi ɗum , maayi .
        • Aali fini subaka ƴeɓti faandu mum rewi e laawol haa tawi heen gooto ina maayi , hunuko mum ina waɗi nguufa .
        • Aali wii :
        • «Subahaana Allaah , kooni ko miin malaa !
        • Ndanyeerum , kiseerum !
        • Mbaaseerum , kiseerum » !
        • Hay so mi danyii nifgaaji tati kaŋŋe , so mi maayii , ko nafata mi » ?
        • O ɓenni ha o tawi keddiiɗo oo ina waɗda e bamɗi tati .
        • Oon wii :
        • « Hee gorko !
        • Tinno wallam , sehil am oo , mboddi soppii ɗum maayii .
        • Wallam , mi hokku-maa heen mbabba » .
        • Aali wii :
        • « Alaa .
        • Ko kaaldunoɗen gila sehil maa oo ina wuuri koo tan ndokkataa mi » .
        • Oon wii :
        • « Eey » .
        • Ɓe coggi bamɗi ha ɓe ngari e maayo .
        • Aali ardii juuwi haa ndiyam ari ɗum e koppi , miijo mum ari e ko Ceerno wiinoo koo :
        • «Hoto a yah e laawol ngol a anndaa » .
        • Aali wii :
        • « Joom bamɗi , miin dey mi anndaa ngol laawol , mi ardo­taako » .
        • Joom bamɗi oo wii :
        • « Ɗum noon , miin mi ardoo .
        • Aan ko a kulɗo reedu , hay batte sonngataa ma ɗoo .
        • Yimɓe fof , ko ɗoo njuuwata , aan mbi’aa a anndaa laawol !
        • » …
        • Joom bamɗi oo ardii , juuwii seeɗa , tan muti !
        • Aali woni e memmbaade mo e nder maayo hee .
        • Tan neɗɗo ina wonnoo dow , wii :
        • « Hee mon , hoto ndewee ɗoon , ko luggere » !
        • Oon wii :
        • « Holto mo ngonndunoɗaa oo woni » ?
        • Aali wii :
        • « O mutii » .
        • Oon wii :
        • « O yooliima .
        • Ɗoo kala jooliiɗo ɗoo wontaa yiite !
        • Rutto » .
        • Aali yiilti bamɗi ƴeeŋi .
        • Aali ruttii .
        • Oon holli mo laawol , oon wii :
        • « A yii ɗeya peŋɗe » ?
        • Rew e majje » .
        • Aali rewi heen haa ƴeeŋi .
        • Aali heddoriima bamɗi tati kaŋŋe dimo .
        • Aali faati wuro mum’en .
        • Aali yettii taw jamma jenngii .
        • Ɓiyiiko mo o accunoo e reedu oo , tawi mawnii , wonii sagata timmuɗo .
        • Kanyum remanta yummum ko nyaami …
        • Aali ari e wuro hee taw jenngii .
        • O yettii galle maɓɓe , o faltiri palal ngal seese , o udditi udumere ndee seese , o rimnditi bamɗi ɗii , o ɓaari dimle ɗee , o humi bamɗi ɗii , o naati suudu nduu ,
          o tawi ɓiɗɗo oo ina wetti e bannge e suudu hee , ina lelii , yummo oo ina lelii dow ndaɗɗudi na ɗaanii .
        • Aali darii , ndaari haa ɓooyi .
        • O wii e ɓernde makko :
        • « Miin dey , ko ɗum haɗi mi danyde ladde !
        • Oo debbo kay , so gorko resii ɗum , resani ko sagataaɓe , haadi sagata garɗo fof , ko ɗoo waalata !
        • » …
        • Aali ƴeɓti silaama mum ina jogori soppude ɓiɗɗo oo , tan miijo makko ari e ko Ceerno wiinoo koo :
        • « Kala ko neɗɗo waɗ-maa , wallitoro munyal » .
        • Tan o joƴƴini silaama kaa , o yalti suudu nduu , o darii hakkunde galle , o wii debbo oo :
        • « Jeyni » ?
        • Tan ɓiɗɗo oo nani sawtuwol gorko , fini wii :
        • « Neene , nooto , won gorko nodduɗo ma » .
        • Debbo oo wii :
        • « Ko baaba maa .
        • Hikka waɗi duuɓi noogas e ɗiɗi hay gorko gooto suusaa noddude mi jamma » .
        • Aali ina heɗii konngol ngol .
        • Tan ɓe ngummii , Jeyni wii :
        • « Haayoo , Baamum Aamadu am » !
        • Aamadu wii :
        • « Haayoo , Baabooyi am » !
        • Ɓe njaɓɓondiri .
        • Kamɓe tato fof , gite maɓɓe mberlii gonɗi .
        • Ɓe mbeltii sanne .

Kooba e nage – segmentation fine

 

        • Wonnoo ɗoo ko kooba .
        • Nagge yehi ladde tawi toon kooba .
        • Kooba wii :
        • « Aan dey ,
        • mi yiyataa ma jamma e ladde hee » .
        • Nagge wii :
        • « Miin ko mi jeyaaɗo .
        • Mi nyallan nyaamde e ladde ,
        • so hiirii mi joftoya to joomam » .
        • Kooba wii :
        • « Mo jey-maa » ?
        • Nagge wii :
        • « Joomam woni ko wuro » .
        • Kooba wii :
        • « Ko o nafan-maa » ?
        • Nagge wii :
        • « So mi joftii ,
        • joomam human kam e ɓoggol ,
        • o ɓira mi ,
        • janngo subaka o ɓira mi ,
        • so o gaynii ɓirde mi ,
        • o sogga mi ,
        • mi yaha ladde ,
        • mi nyalla nyaamde haa hiira ,
        • mi arta » .
        • Kooba wii :
        • « Ko aan jaasi !
        • Ƴeew tan ko aan nyamminta hoore maa ,
        • aan jofnata hoore maa ,
        • so a yettiima kumeɗaa e ɓoggol ,
        • ɗoon kuwataa ,
        • ɗoon coofataa ,
        • so joome ari tan ɓir-maa ?
        • Ko a kuutorgal tan ,
        • aan fuuyi !
        • Miin mi jaɓataa ɗum ,
        • hay gooto halfaani mi ,
        • ɗo mbelaami nyallanmi ,
        • ɗo mbelaami mbaalanmi ,
        • ko weli mi nyaamanmi » .
        • Hiiri .
        • Nagge wii :
        • « Kooba ,
        • jooni dey hiirii mbiɗa hoota » .
        • Kooba wii :
        • « Mbaalen ɗoo ,
        • so a woowii jeyde hoore maa ,
        • a wontaa jaɓ halfeede » .
        • Nagge wii :
        • « So mi waalii ɗoo ,
        • ko jenngi fof ,
        • joomam aranan kam .
        • Ɗuum noon ,
        • mi yahan tan .
        • So wonaa ɗuum ,
        • so o tawii kam ɗoo ,
        • o fiyan kam » .
        • Kooba wii :
        • « Haadi ko a puuyɗo !
        • Aɗa jaɓa jeyeede ,
        • saka noon kaɓɓoowo ma e ɓoggol » !
        • Kooba ina yenna nagge tan ,
        • haa baanyoowo yii nagge ina wondi e kooba .
        • Tan baanyoowo naati e jeeje ,
        • ɗacci haa nagge ɓenni ,
        • kooba sawndii ɗum ,
        • tan fawi serdu e wuttulo kooba .
        • O aari ngelooba haa ajjii ,
        • o fooɗi rawaandu ,
        • kapsinaaji petti ,
        • kure mbii e wuttulo kooba pat !
        • Kooba waɗi tuguperi ,
        • ba oondi .
        • Nagge ari tawi kooba ina fettoo .
        • Nagge wii :
        • « A yiyii ,
        • kala mo alaa jeyɗo ,
        • ko bone warata ɗum .
        • Miin kay ,
        • hay so a feesii baanyoowo ,
        • suusaa fellude mi .
        • Aan wonnoo a alaa jeyɗo ,
        • baanyoowo warii ma ,
        • nawana sukaaɓe mum pijira teewu maa .
        • Miin ,
        • so baanyoowo fellii kam ,
        • shari’a mum e joomam gasataa » !

Kooba e nagge – segmentation forte

 

        • Wonnoo ɗoo ko kooba .
        • Nagge yehi ladde tawi toon kooba .
        • Kooba wii :
        • « Aan dey , mi yiyataa ma jamma e ladde hee » .
        • Nagge wii :
        • « Miin ko mi jeyaaɗo .
        • Mi nyallan nyaamde e ladde , so hiirii mi joftoya to joomam » .
        • Kooba wii :
        • « Mo jey-maa » ?
        • Nagge wii :
        • « Joomam woni ko wuro » .
        • Kooba wii :
        • « Ko o nafan-maa » ?
        • Nagge wii :
        • « So mi joftii , joomam human kam e ɓoggol , o ɓira mi , janngo subaka o ɓira mi , so o gaynii ɓirde mi , o sogga mi , mi yaha ladde , mi nyalla nyaamde haa
        • hiira , mi arta » .
        • Kooba wii :
        • « Ko aan jaasi !
        • Ƴeew tan ko aan nyamminta hoore maa , aan jofnata hoore maa , so a yettiima kumeɗaa e ɓoggol , ɗoon kuwataa , ɗoon coofataa , so joome ari tan ɓir-maa ?
        • Ko a kuutorgal tan , aan fuuyi !
        • Miin mi jaɓataa ɗum , hay gooto halfaani mi , ɗo mbelaami nyallanmi , ɗo mbelaami mbaalanmi , ko weli mi nyaamanmi » .
        • Hiiri .
        • Nagge wii :
        • « Kooba , jooni dey hiirii mbiɗa hoota » .
        • Kooba wii :
        • « Mbaalen ɗoo , so a woowii jeyde hoore maa , a wontaa jaɓ halfeede » .
        • Nagge wii :
        • « So mi waalii ɗoo , ko jenngi fof , joomam aranan kam .
        • Ɗuum noon , mi yahan tan .
        • So wonaa ɗuum , so o tawii kam ɗoo , o fiyan kam » .
        • Kooba wii :
        • « Haadi ko a puuyɗo !
        • Aɗa jaɓa jeyeede , saka noon kaɓɓoowo ma e ɓoggol » !
        • Kooba ina yenna nagge tan , haa baanyoowo yii nagge ina wondi e kooba .
        • Tan baanyoowo naati e jeeje , ɗacci haa nagge ɓenni , kooba sawndii ɗum , tan fawi serdu e wuttulo kooba .
        • O aari ngelooba haa ajjii , o fooɗi rawaandu , kapsinaaji petti , kure mbii e wuttulo kooba pat !
        • Kooba waɗi tuguperi , ba oondi .
        • Nagge ari tawi kooba ina fettoo .
        • Nagge wii :
        • « A yiyii , kala mo alaa jeyɗo , ko bone warata ɗum .
        • Miin kay , hay so a feesii baanyoowo , suusaa fellude mi .
        • Aan wonnoo a alaa jeyɗo , baanyoowo warii ma , nawana sukaaɓe mum pijira teewu maa .
        • Miin , so baanyoowo fellii kam , shari’a mum e joomam gasataa » !

Segmentation automatique des textes

 

        •  
        •  
WordPress et site PEAPL - hébergé par Huma-Num © 2021